beats by dre cheap

INTERVIJU SA Mr. HAKIJOM ZORANIĊEM dio 5.

Pilav H.: Kako to da naša država gotovo jedina u svijetu nosi dva imena i to Bosna i Hercegovina?

Zoranić H.: Hercegovci i Hercegovina su bili kroz istoriju stoljećima neraskidivi dio države Bosne.

Ugledajmo se na bilo koju zemlju, ni jedna nema dva imena. Evo nama najbliža Hrvatska, ona se ne zove Hrvatska i Dalmacija ili Hrvatska i Slavonija, nego se zove Hrvatska. Tako bi kod nas Hercegovina imala isti status u državi Bosni kao što ih ima Dalmacija i Slavonija u Hrvatskoj. Oni se i dalje zovu Dalmatinci, tako bi i Hercegovci netaknuto zadržali svoje ime ali u državi Bosni Bosanci.

Sve su nam ovo drugi nametnuli i mi treba da se oslobodimo tuđih nameta i tuđih agresivnih rješenja. Stalno su nas dijelili. Državu Bosnu na Bosnu i Hercegovinu. Narod Bosance na Srbe, muslimane i Hrvate. Sve su nam te gluposti nametnute. Možemo li se osvijestiti, opametiti se da je 1000 puta važnija ISTINA nego LAŽ!!!

A istina je da je u Bosni od sredine VII st. Do 1878. godine istorijski tačno živio jedan narod, koji je do oko kraja XV st. sebe zvao Bošnjani, i od tada do oko 1878. g. Bošnjaci, a od tada do danas nesretne Bošnjake sve tri vjere, osvajački krugovi iz Beograda i slični njima, dakle osvajački krugovi iz Zagreba više silom i kako sam već objasnio dijele na bh „Srbe“ i bh „Hrvate“. Treći dio Bošnjaka-muslimane su bili podijelili u matičnim knjigama rođenja na „Srbe islamske vjere“, odnosno na „Hrvate islamske vjere“, a u Crnoj Gori i na „Crnogorce islamske vjere“. Ako na to ne pristanu osudili su ih na smrt genocidnim metodama.

Dakle nije samo država podijelena na Bosnu i Hercegovinu, nego su i jedan narod Bosance podijelili na tri “konstitutivna” naroda, državu dodatno izdijelili na 2 entiteta i district Brčko i to sve silom čak i genocidima. Da pomenem samo zadnja četiri:

- Genocid u Šahovićkoj i Pavinopoljskoj opštini oktobra 1924.g. srez Bijelo Polje.

- Genocid 6./7. januara 1943.g. što su ga počinili četnici majora Pavla Đurišića na preko 40 sela na desnoj obali rijeke Lima, opet u srezu Bijelo Polje u Sandžaku.

- Genocid na Bošnjacima Sandžaka i Istočne Bosne 1943-1945.

- Genocid širom Bosne i Hercegovine, a posebno u Srebrenici 1992-1995.g. To je ukratko tragedija koja se desila podjelom jednog jedinog naroda Bošnjaka sa tri vjere (vidi Načertanije Ilije Garašanina iz 1844.g. tačka 6) na tri „ konstitutivna naroda“. Šta reći drugo nego UŽAS!

Pilav H.: Molim Vas kad je najprije počela, odnosno kako je tekla podjela države Bosne?

Zoranić H.: Prva podjela se dogodila 1448.g. kada se veliki vojvoda Huma Stepan Kosača sukobio sa svojim zetom bosanskim kraljem Stepanom Tomašom.

Ko je Stepan Kosača i zašto je najprije rado udao svoju kćer Katarinu za kralja Tomaša, a onda se s njim sukobio najvjerovatnije oko vlasti. Moguće je da je smatrao da je on kao punac važnije da bude kralj nego zet i pošto su ga podržali Osmanlije, a i austriski dvor, od kralja Tomaša se odmetnuo i Humu dao ime Hercegovina, a sebe proglasio hercegom? Tada i još nekoliko godina docnije bio je manihejac krstijanin što se vidi iz slijedećih činjenica: prvo, kćer Katarina je da bi se vjenčala za kralja Tomaša morala preći iz krstijanice u katolkinju.

Dakle nije moguće da je tako energničan čovjek bio katolik ili pravoslavac, a njegova kćer Katarina krstjanica manihejka.

Druga činjenica je 1453.g. did (djed) manihejske Crkve bosanske sa ukupnim njenim rukovodstvom dobježao kod tad već herceg Stepana. Da herceg Stepan nije bio manihejac nebi pružio utočište djedu manihejske Crkve bosanske.

Treće, činjenica jeste da je 19.VII 1453.g. herceg Stepan sklopio sporazum pomirenja sa suprugom i sinom Vladislavom. Kao svjedoci su upisani djed Crkve bosanske sa 12 poglavitih krstana i 12 plemenitih velikaša. ( Vidjeti dalje : Hakija Zoranić, O ETNOGENEZI BOŠNJANA-BOŠNJAKA, Svijetlost Sarajevo str. 378) Četvrto, veliki prijatelj i povremeni savjetnik mu je bio gost Radin Butković (gost je visoko vjersko zvanje u manihejskoj Crkvi bosanskoj).

Carigradski patrijarh Genadje u svom pismu iz 1455.g. sinajskim kaluđerima piše da je episkop manastira Mileševa kod današnjeg Prijepolja, brojne kutugure (grčki naziv za manihejce) među kojima i herceg Stepana prekrstio u pravoslavce. Prelaskom iz maniheja u pravoslavnu vjeru Stepan je sebi dodao još jednu titulu tj. prozvao se herceg Stepan od svetoga Save. ( Budući da patrijarhu Genadiji nije bilo jasno dali se radilo o prelasku u pravoslavnu vjeru djeda Crkve bosanske ili o glavnom knezu Hercegovine Stepanu Kosači. Jaroslav Šidek, Studija o Crkvi bosanskoj Zagreb 1975.g. str.307 je odbacio hipotezu o prelasku djeda Crkve bosanske u pravoslavlje, ostaje da se radi o Bošnjaninu hercegu Stepanu Kosači, koji je kako vidimo sebe prozvao herceg od svetoga Save Stepan Kosača. Vidi o tome još: Hakija Zoranić, O ETNOGENEZI BOŠNJANA-BOŠNJAKA, Svijetlost Sarajevo str. 436)

O etnogenezi Bošnjana - Bošnjaka
http://etnogeneza.blogger.ba
03/08/2012 19:27